Tamo gdje se rijeka Bojana i Jadransko more sastaju u
strasnom zagrljaju; gdje Stari Grad kao usidreni brod vise od dva
milenijuma prkosi talasima, gdje stoljetne masline skrivaju nevinost
doline mira – Valdanosa, te uvale Kruce gdje je mir nalazio i
Justinijan, a koje su pruzale utociste i zaklon od uzburkanog mora,
naici cete na najljepsu simfoniju prirode, najduze u godini okupano
since, more cisto kao suza, nepregledne pjescane plaze, oivicene
prasumom, plodnom pitomonom sa plantazama u zaleđu, nudisticki raj «Ada»
i mrtvi grad Sas sa ostacima 365 crkava, ostavice vas bez daha-mozaik
nosnji napadnog kolorita svjedoci o susretu i opstanku drevnih kultura i
ljudskih karakteristika (marljivost, otvorenost, gostoljubivost).
Ulcinj nije dovoljno vidjeti, Ulcinj treba dozivjeti, a kada odlazite ne
otresite sav pjesak, neka simbolizuje vas ponovni susret i dovođenja
tolikog broja novih turista.
Ulcinj se nalazi na samom jugu jadranske obale i na istoj je
geografskoj sirini kao i Barselona. Karakterise ga, zajedno sa Hvarom,
najvise suncanih dana na Jadranu. U njemu zivi oko 25.000 stanovnika.
Od prastare ilirske naseobine iz bronzanog doba (o cemu svjedoce
brojni arheoloski nalazi), preko prvih pisanih spomenika, nakon
Ilirsko-Rimskog rata (Plinije stariji) do danasnjih dana, Ulcinj je bio
domicil Grka, Rimljana, i vazan episkopski centar sa 365 crkava (koliko
dana u godini), u episkopskom gradu Svacu (Sas), koji su opustosili
Mongoli, te Turaka, zatim cvrsto gusarsko jezgro koje je prkosilo svim
tadasnjim pomorskim imperijama na Sredozemlju, do stjecista turista iz
cijele Evrope, Ulcinj je istorijsko-turisticki mozaik.
Sa blizu 20 km plaza, od toga 15 km finih pjescanih, sa preko 6000 h
obradivog zemljista, maslinadom od oko 88.000 stabala, ljekovitim
svojstvima pijeska, blata i mineralne sumporne vode (kojima su najvise
ocjene dali eminentni domaci i strani strucnjaci i instituti), Ulcinj
predstavlja respektabilan ekonomsko-turisticki potencijal za razvoj svih
vrsta turizma (elitnog, nautickog i zdravstvenog), te poljoprivrede kao
komparativne grane.
U Ulcinju je 1925.godine, direktor Instituta za tropske bolesti u
Hamburgu, prof.Not izjavio: «U zivotu nijesam vidio mjesto prebogato
zvijezdama, kao sto to ima Ulcinj. Vrijednost ovog podneblja za
covjeciji organizam je velika i raznovrsna».
Na Trgu robova u Starom gradu, pretpostavlja se da je kao rob prodat i
veliki Servantes (pisac «Don Kihota») dok ga je za posljednje utociste
izabrao Sabetaj Cevi, veliki reformator «Talmuda» (svete jevrejske
knjige) i kontraverzni jevrejski svetac kojim su se u svojim djelima
bavile literarne velicine: nobelovac Isak Basevis Singer, u romanu
«Rob», akademik Erih Kos u romanu «U potrazi za mesijom», akademik
Zuvdija Hodzic u romanu «Davidova zvijezda» i dr.
Ukoliko imate predloge , kritike ili informacije kontaktirajte Administratora
