Crnogorska obala se pruža zapadno, naspram italijanskog južnog dijela
kontinenta, koje razdvaja Jadransko more. Dužina obale iznosi 293 km, a
počinje od zapadnog dijela zemlje šireci se sve do svog najjužnijeg
dijela. Idući od sjeverozapada do jugoistoka, ova obala ne može imati
bolji početak od venecijanske Boke Kotorske. Zaliv koji oduzima dah važi
za jedan od deset najljepših zaliva svijeta i često se naziva „evropski
najjužniji fjord“. Obala Boke Kotorske je kao niska bisera, sa lučkim
gradovima, kao što je grad cvijeća, Herceg- Novi, zatim i Kotor koji je
zaštićen od strane UNESCO-a, sa jednim od najbolje očuvanih u Evropi,
srednjevjekovnim Starim Gradom i sa istorijskim spomenicima do kojih
možete doći barkama, poput Gospe od Škrpjela.
Ovoj obali pripadaju tri od pet crnogorskih rivijera: hercegnovska,
tivatska i kotorska rivijera.
Hercegnovska Rivijera : Ova rivijera
je duga 25 km i u nju spdaju: poluostrva, manja ostrva, plaže razlicitih
oblika te privlacne banje sa velikom planinskom pozadinom i slikovitim
selima i utvrdenjima koja se nalaze medu maslinicima i drugom
egzoticnom, mediteranskom vegetacijom.
Tivatska Rivijera : Ovdje se nalazi 17 službeno
priznatih plaža na ukupnoj površini ove rivijere od 31 200 m.Duž obale
se nalaze male, atraktivne uvale sa mnoštvom restorana i drugih
turistickih objekata. U ovu rivijeru spadaju još tri ostrva: Ostrvo
Cvijeca, ostrvo Sv. Marka i ostrvo Gospe od Milosti.
Kotorska Rivijera : Pošto kotorska rivijera
zauzima najduži dio bokokotorskog zaliva, ovdje nema pjeskovitih plaža,
kao što je to osobina ostalih djelova obale. Ovo što ovu rivijeru cini
posebnom su brojne ponte, koje daju posebnu draž ovom pejzažu. Mnoge od
njih su u rukama privatnika, pa ako rezervišete apartman u nekoj od
prelijepih palata na ovom dijelu obale, moci cete uživati na svojoj
ponti tokom dana, kao i u tišini kotorskog zaliva tokom noci.